
U ovom članku
1Zakonski red i ferāiz
U Srbiji prvi nasledni red čine ostaviočevi potomci i bračni drug; djeca i bračni drug nasljeđuju na jednake dijelove (čl. 9 Zakona o nasleđivanju Srbije). Ako ostavilac nema potomstva, bračni drug ne nasljeđuje u prvom redu (čl. 11 Zakona o nasleđivanju Srbije), nego u drugom: dobija polovinu, a ostaviočevi roditelji drugu polovinu na jednake dijelove (čl. 12 Zakona o nasleđivanju Srbije). Zakon poznaje i jedno odstupanje: kad postoji ostaviočevo dijete kome bračni drug nije roditelj, a imovina bračnog druga je veća od dijela koji bi mu pripao, sud može odlučiti da svako dijete naslijedi do dva puta više od bračnog druga (čl. 9 Zakona o nasleđivanju Srbije).
Ferāiz dijeli drugačije: sin dobija dvostruko više od kćerke, supruga uz djecu 1/8, muž 1/4, a roditelji i uz djecu svaki po 1/6 (al-Nisāʾ 4:11; al-Nisāʾ 4:12). Primjer: muškarac ostavi suprugu, sina i kćerku, a čista ostavština iznosi 2.400.000. Po zakonu svako dobija 1/3, tj. 800.000; po ferāizu supruga dobija 300.000, sin 1.400.000, a kćerka 700.000 (detaljno u primjerima izračuna ferāiza).
2Zaveštanje i nužni deo
Svojeručno zaveštanje sačinjava se tako što ga zaveštalac svojom rukom napiše i potpiše; datum nije uslov punovažnosti, ali je poželjan (čl. 84 Zakona o nasleđivanju Srbije). Zaveštanje po ferāizu ograničava nužni deo. Krug nužnih naslednika u Srbiji je širok: potomci, usvojenici i njihovi potomci, bračni drug, roditelji i usvojilac, a braća i sestre, dedovi i babe i ostali preci samo ako su trajno nesposobni za privređivanje i nemaju nužnih sredstava za život (čl. 39 Zakona o nasleđivanju Srbije). Nužni deo potomaka, usvojenika i bračnog druga je polovina, a ostalih nužnih naslednika trećina zakonskog dijela (čl. 40 Zakona o nasleđivanju Srbije).
Važna osobenost: nužnom nasledniku po pravilu pripada novčana protivvrednost nužnog dela, a sud mu na njegov zahtjev može dodijeliti i dio stvari i prava iz zaostavštine, ako zaveštalac nije odredio prirodu nužnog dela (čl. 43 Zakona o nasleđivanju Srbije). U gornjem primjeru nužni deo supruge je 1/6 (400.000), više od njenih 1/8 po ferāizu: ona može tražiti razliku u novcu ili prihvatiti zaveštanje — to je njeno pravo.
U fikhu je vasijjet ograničen na trećinu onoga što ostane nakon dugova, a vasijjet nasljedniku vrijedi samo uz saglasnost ostalih nasljednika (al-Mughnī, 6/137, 141). Zakon ta ograničenja ne poznaje, pa ih zaveštalac mora sam poštovati.
3Podjela po ferāizu bez zaveštanja
Naslednik se može odreći nasleđa izjavom pred sudom do okončanja prvostepenog postupka za raspravljanje zaostavštine, i to samo u svoje ime (čl. 213 Zakona o nasleđivanju Srbije); odricanje ne može biti djelimično, a izjava pod uslovom ili rokom ne proizvodi pravno dejstvo (čl. 214 Zakona o nasleđivanju Srbije). Za ferāiz je važnije odricanje u korist određenog naslednika: zakon ga smatra prijemom nasleđa uz istovremeno ustupanje naslednog dela, a na odnos ustupioca i prijemnika primjenjuju se pravila o poklonu (čl. 216 Zakona o nasleđivanju Srbije). Tako se prenosi cijeli nasledni dio; ako treba prenijeti samo višak iznad dijela po ferāizu, nasljednici se o tome sporazumiju pri deobi. Deobu može zahtijevati svaki naslednik u svako doba, osim u nevreme, i to pravo ne zastarijeva (čl. 228 Zakona o nasleđivanju Srbije).
Nagodbu među nasljednicima poznaje i fikh: ako nasljednici jednom od sunasljednika za njegov dio daju određenu imovinu, nagodba je valjana — kod ostavštine u stvarima bez obzira da li mu daju malo ili mnogo, a kod novca uz pravila o razmjeni. Osman je tako, u prisustvu ashaba, izmirio Tumādiru, suprugu Abdurrahmana b. Avfa, za njen dio (al-Ikhtiyār, 3/10). Dok se dug umrlog ne izmiri, nasljednici se ne nagađaju i ne dijele ostavštinu (al-Ikhtiyār, 3/11).
4Dugovi i porez
Naslednik odgovara za ostaviočeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine (čl. 222 Zakona o nasleđivanju Srbije); onaj ko se odrekao nasleđa ne odgovara za njih (čl. 223 Zakona o nasleđivanju Srbije), a sanaslednici odgovaraju solidarno, svako do visine vrijednosti svog dijela (čl. 224 Zakona o nasleđivanju Srbije). I u fikhu dug tereti ostavštinu, a ne ličnu imovinu nasljednika (al-Mughnī, 5/155).
Pošto se na ustupanje naslednog dela primjenjuju pravila o poklonu (čl. 216 Zakona o nasleđivanju Srbije), prije potpisivanja pitajte Poresku upravu da li ustupljeni dio podliježe porezu na poklon. Nekretnine se na osnovu pravosnažnog rješenja o nasleđivanju upisuju u katastar nepokretnosti.
Koraci:
- 1. Ostavinski postupak vodi sud; pripremite popis imovine, dugova i neisplaćenog mehra.
- 2. Izračunajte dijelove po ferāizu (vodič korak po korak, tabela nasljednih dijelova).
- 3. Dogovorite se sa svim nasljednicima; ko prenosi cijeli dio, daje pred sudom izjavu o odricanju u korist određenog naslednika.
- 4. Nakon pravosnažnog rješenja o nasljeđivanju provedite upis nekretnina i podjelu računa.
Ko koliko dobija po ferāizu, objašnjava članak Nasljedni dijelovi u islamu; vašu porodicu izračunava besplatni kalkulator ferāiza.
Česta pitanja
Može li se u Srbiji ostavština podijeliti po ferāizu bez zaveštanja?
Da li je nužni deo u Srbiji novac ili dio imovine?
Do kada se mogu odreći nasleđa?
Izvori
- Kur'an — al-Nisāʾ 4:11, 12.
- Ibn Qudāma, Muwaffaq al-Dīn ʿAbd Allāh b. Aḥmad (d. 620/1223). al-Mughnī. Cairo: Maktabat al-Qāhira, 1388/1968 — 5/155, 6/137, 141.
- al-Mawṣilī, Majd al-Dīn ʿAbd Allāh b. Maḥmūd (d. 683/1284). al-Ikhtiyār li-taʿlīl al-Mukhtār. Cairo: Maṭbaʿat al-Ḥalabī, 1356/1937 — 3/10, 3/11.
- Zakon o nasleđivanju Republike Srbije („Službeni glasnik RS“, br. 46/95, 101/03 i 6/15) — čl. 9, 11, 12, 39, 40, 43, 84, 213, 214, 216, 222, 223, 224, 228.
Fikhske reference odnose se na navedena izdanja klasičnih sunnijskih djela (tom/stranica; za al-Muwaṭṭaʾ broj predaje u izdanju al-Aʿẓamīja). Hadisi se navode prema mjestu na kojem ih ta djela prenose. Pravne reference odnose se na važeće propise.
Ovaj članak je opća informacija, a ne fetva ni pravni savjet. Prije primjene konsultujte stručnjaka za islamsko nasljedno pravo i advokata.


