Korak po korak4 min čitanja

Kako izračunati ferāiz: vodič korak po korak

Ferāiz u četiri koraka: troškovi dženaze, dugovi, vasijjet i podjela nasljednih dijelova. Primjer obračuna, česte greške i besplatni kalkulator — s klasičnim izvorima.

Kako izračunati ferāiz: vodič korak po korak
U ovom članku

1Šta je ferāiz i zašto je važan?

Ilmul-ferāiz (nauka o nasljednim dijelovima) je dio islamskog prava koji izračunava dijelove nasljednika određene Kur'anom, sunnetom i idžmaom učenjaka. Ajeti 11, 12 i 176 sure en-Nisā određuju jedan po jedan dijelove bračnih drugova, djece, roditelja i braće i sestara (al-Nisāʾ 4:11; al-Nisāʾ 4:12; al-Nisāʾ 4:176).

Kao povod objave ajeta o nasljedstvu prenosi se da je udovica Sa'da b. er-Rebi'a, koji je pao kao šehid na Uhudu, dovela svoje dvije kćeri Poslaniku ﷺ i rekla da je njihov amidža uzeo imetak djevojčica. Kada je ajet objavljen, Poslanik je rekao amidži: „Daj Sa'dovim kćerima dvije trećine, njihovoj majci osminu, a ostatak je tvoj“ (bilježi Ahmed b. Hanbel; al-Mughnī, 6/267). Ko dobija ostatak nakon fiksnih dijelova, određuje hadis: „Dajte fiksne dijelove onima kojima pripadaju, a ostatak najbližem muškom srodniku“ (bilježe Buhari i Muslim; al-Mughnī, 6/277).

Ispravan obračun nije samo vjerska obaveza nego i praktičan način da se spriječe porodični sporovi: od početka je jasno ko šta dobija.

2Prije početka: čista ostavština

Dijelovi ferāiza računaju se na čistu ostavštinu, a ne na bruto imovinu. Prava vezana za ostavštinu izmiruju se ovim redom (al-Ikhtiyār, 5/85):

  • 1. Troškovi dženaze i ukopa, primjereno veličini ostavštine.
  • 2. Dugovi: bankovni krediti, obaveze prema drugim ljudima i neisplaćeni mehr. Smrću muža ugovoreni mehr dospijeva u cijelosti (ako nije ugovoren, uobičajeni mehr) i postaje dug ostavštine (al-Qudūrī, str. 147). Alija prenosi da je Poslanik ﷺ izmirivao dugove prije izvršenja vasijjeta (bilježi Tirmizi; al-Mughnī, 6/137).
  • 3. Vasijjet (oporuka): najviše trećina onoga što ostane nakon dugova. Poslanik ﷺ je rekao Sa'du b. Ebi Vekkasu: „Trećina — a i trećina je mnogo“ (bilježe Buhari i Muslim; al-Mughnī, 6/137). Vasijjet u korist nasljednika vrijedi samo uz saglasnost ostalih nasljednika: „Allah je svakom ko ima pravo dao njegovo pravo, pa nema vasijjeta za nasljednika“ (bilježe Ebu Davud i Tirmizi; al-Mughnī, 6/137, 141).

Ono što ostane nakon ove tri stavke je čista ostavština na koju se primjenjuju dijelovi ferāiza.

Dugovi i odgovornost nasljednika: u fikhu dugovi terete ostavštinu; ako ona nije dovoljna, nasljednik ih ne mora plaćati iz svoje imovine (al-Mughnī, 5/155). Građansko pravo mnogih država je drugačije: nasljednici mogu lično odgovarati za dugove ako se u roku ne odreknu nasljedstva. Provjerite propise svoje države.

3Podjela dijelova korak po korak

Čista ostavština najprije pripada nasljednicima s fiksnim dijelom (ashābul-furūd: bračni drug, majka, otac, kćerka, sestra itd.); ostatak pripada asabama, srodnicima po ocu kao što su sin, otac, brat i amidža (al-Qudūrī, str. 245-246). U nastavku „dijete“ obuhvata i djecu sina.

  • Muž: 1/4 ako ima djece, inače 1/2
  • Supruga: 1/8 ako ima djece, inače 1/4; više supruga dijeli taj dio (al-Mughnī, 6/277)
  • Majka: 1/6 ako ima djece ili dvoje i više braće i sestara, inače 1/3. Izuzetak: ako ostanu samo bračni drug i oba roditelja, majka dobija trećinu onoga što ostane nakon dijela bračnog druga (el-'Umerijjetān; al-Qudūrī, str. 245; al-Mughnī, 6/279)
  • Otac: 1/6 uz sina; 1/6 plus ostatak uz samo kćeri; asaba ako nema djece (al-Mughnī, 6/277)
  • Kćerka: sama 1/2, dvije ili više 2/3; uz sina postaje asaba i sin dobija dio dviju kćeri (al-Nisāʾ 4:11)

Ako dijelovi premaše ostavštinu, primjenjuje se avl: svi dijelovi se srazmjerno umanjuju. Ako nešto ostane, a nema asabe, ostatak se vraća nasljednicima s fiksnim dijelom osim bračnih drugova, srazmjerno njihovim dijelovima: to je redd (al-Qudūrī, str. 246, 248). Mezhebi se razilaze oko redda — vidi razlike četiriju mezheba.

4Primjer obračuna: muž + 2 sina + 1 kćerka

Žena umre i ostavi muža, dva sina i jednu kćerku. Nakon troškova dženaze i dugova, čista ostavština iznosi 1.000.000 (u bilo kojoj valuti).

  • Muž (ima djece): 1/4 → 250.000 (al-Nisāʾ 4:12)
  • Preostalih 750.000 dijeli se sin:sin:kćerka = 2:2:1 (5 dijelova) → jedan dio = 150.000 (al-Nisāʾ 4:11)
  • Svaki sin: 300.000; kćerka: 150.000

Unesite istu porodicu u besplatni kalkulator da vidite rezultat po sva četiri mezheba, s tabelom razlomaka i obrazloženjem.

5Šest čestih grešaka

  • Zaboraviti odbiti mehr kao dug.
  • Izvršiti vasijjet iznad trećine ili vasijjet nasljedniku bez saglasnosti ostalih.
  • Previdjeti isključenje (hadžb) — npr. dati dio braći i sestrama iako postoji sin.
  • Misliti da svaka od više supruga dobija 1/8 (one ga dijele).
  • Ne usklađivati dijelove srazmjerno u slučajevima avla i redda.
  • Zanemariti nasljednika koji umre prije podjele: njegov dio prelazi na njegove nasljednike i oba slučaja se rješavaju zajedno (munāseha; al-Qudūrī, str. 249).

Automatske provjere mogu pomoći u otkrivanju čestih propusta i nedosljednosti, ali rezultat zavisi od potpunih i tačnih podataka o porodici i ostavštini. Faraid.AI upozorava na posebne slučajeve i računa munāsakhu. Složene slučajeve prepustite kvalifikovanom stručnjaku za ferāiz.

Česta pitanja

Šta se prvo odbija pri obračunu ferāiza?

Redom: troškovi dženaze, dugovi (uključujući mehr) i valjan vasijjet od najviše trećine onoga što ostane nakon dugova; zatim se dijelovi računaju na čistu ostavštinu (al-Ikhtiyār, 5/85).

Mogu li sam izračunati ferāiz?

Za jednostavne porodice dovoljna je tabela; ali kada se uključe hadžb, avl, redd i razlike među mezhebima, rizik od greške raste. Najsigurnije je računati online i rezultat dati stručnjaku na provjeru.

Po kojem mezhebu se računa?

Osnovni dijelovi su isti u sva četiri sunnijska mezheba; posebni slučajevi se mogu razlikovati. Faraid.AI računa sva četiri posebno i prikazuje ih jedan pored drugog.

Izvori

  1. Kur'an — al-Nisāʾ 4:11, 12, 176.
  2. al-Qudūrī, Abū l-Ḥusayn Aḥmad b. Muḥammad (d. 428/1037). al-Mukhtaṣar. Ed. Kāmil Muḥammad Muḥammad ʿUwayḍa. Beirut: Dār al-Kutub al-ʿIlmiyya, 1418/1997 — str. 147, 245, 245-246, 246, 248, 249.
  3. Ibn Qudāma, Muwaffaq al-Dīn ʿAbd Allāh b. Aḥmad (d. 620/1223). al-Mughnī. Cairo: Maktabat al-Qāhira, 1388/1968 — 5/155, 6/137, 6/137, 141, 6/267, 6/277, 6/279.
  4. al-Mawṣilī, Majd al-Dīn ʿAbd Allāh b. Maḥmūd (d. 683/1284). al-Ikhtiyār li-taʿlīl al-Mukhtār. Cairo: Maṭbaʿat al-Ḥalabī, 1356/1937 — 5/85.

Fikhske reference odnose se na navedena izdanja klasičnih sunnijskih djela (tom/stranica; za al-Muwaṭṭaʾ broj predaje u izdanju al-Aʿẓamīja). Hadisi se navode prema mjestu na kojem ih ta djela prenose. Pravne reference odnose se na važeće propise.

Ovaj članak je opća informacija, a ne fetva ni pravni savjet. Prije primjene konsultujte stručnjaka za islamsko nasljedno pravo i advokata.