Vodiči kroz ferāiz2 min čitanja

Vasijjet u islamu: granica trećine i obavezni vasijjet

Vasijjet ne smije premašiti trećinu ostavštine nakon dugova, a vasijjet nasljedniku traži saglasnost ostalih nasljednika. Obavezni vasijjet (vasijjet vādžibe) u savremenim zakonima.

Vasijjet u islamu: granica trećine i obavezni vasijjet
U ovom članku

1Gdje je mjesto vasijjeta u ostavštini?

Kur'an navodi nasljedne dijelove kao da se primjenjuju „nakon oporuke koja je ostavljena ili duga“ (al-Nisāʾ 4:11; al-Nisāʾ 4:12). Troškovi dženaze, dugovi i vasijjet uzimaju se iz ostavštine tim redom, a čista ostavština se zatim dijeli među nasljednicima (al-Ikhtiyār, 5/85). Vasijjet dolazi nakon dugova: u prezaduženoj ostavštini se ne izvršava.

2Granica trećine

Kada je Sa'd b. Ebi Vekkas želio oporučiti najveći dio svoje imovine, Poslanik ﷺ reče: „Trećinu, a i trećina je mnogo“ (al-Mughnī, 6/137). Vasijjet se stoga izvršava do trećine onoga što ostane nakon dugova. Svaki višak valjan je samo ako nasljednici pristanu nakon smrti oporučioca.

Primjer: Ako nakon dugova ostane 900.000, vasijjet može biti najviše 300.000. Nasljednici su supruga, sin i kćerka, a 300.000 je ostavljeno u dobrotvorne svrhe. Preostalih 600.000 se dijeli: supruga 1/8 = 75.000; od preostalih 525.000 sin uzima 350.000, a kćerka 175.000 (al-Nisāʾ 4:11; al-Nisāʾ 4:12).

3Vasijjet nasljedniku

U hadisu stoji: „Allah je svakom ko ima pravo dao njegovo pravo, pa nema vasijjeta za nasljednika“. Vasijjet u korist nasljednika nije valjan osim ako ostali nasljednici pristanu nakon smrti oporučioca (al-Mughnī, 6/137, 141). Osobe koje nisu nasljednici mogu dobiti vasijjet u granicama trećine: usvojeno dijete, snaha ili zet, isključeno unuče ili dobrotvorna organizacija (al-Aḥzāb 33:4; al-Aḥzāb 33:5; al-Mughnī, 6/137).

4Obavezni vasijjet za unučad siročad

U klasičnom ferāizu, ako umrli ostavi živog sina, djeca sina koji je umro ranije ne nasljeđuju od svog djeda ili nane, a djeca kćerke spadaju u zevil-erham (al-Qudūrī, str. 245; al-Qudūrī, str. 247). Većina smatra da davanje vasijjeta nije obavezno; među hanbelijama Ebu Bekr Abdulaziz i Davud ez-Zahiri smatrali su ga obaveznim prema srodnicima koji ne nasljeđuju, a taj stav se prenosi i od Mesruka, Tavusa i Katade (al-Baqara 2:180; al-Mughnī, 6/137-138).

Više država gradi na tom stavu i unučadima zakonom daje dio:

  • Egipat: obavezni vasijjet za potomke djeteta koje je umrlo prije ostavioca ili zajedno s njim, u visini roditeljevog dijela i u granicama trećine ostavštine (Egyptian Law of Bequests No. 71/1946, art. 76).
  • Sirija: za djecu prije umrlog sina ili kćerke; prema izmijenjenom tekstu samo prva generacija (Syrian Personal Status Law, art. 257).
  • Maroko: slično pravilo poznato kao tenzīl (Moroccan Family Code (Moudawana), art. 369-372).
  • Pakistan: djeca prije umrlog djeteta uzimaju dio koji bi njihov roditelj dobio (Muslim Family Laws Ordinance 1961, s. 4).
  • Indonezija: unučad kao zamjenski nasljednici (ahli waris pengganti) (Compilation of Islamic Law (KHI), art. 185); obavezni vasijjet do trećine između usvojenog djeteta i usvojitelja (Compilation of Islamic Law (KHI), art. 209).

Izračun po državnom zakonu Faraid.AI primjenjuje ova pravila zasebno. Za pravnu stranu u BiH pogledajte ferāiz i nasljedno pravo u BiH.

Unesite istu porodicu u besplatni kalkulator ferāiza da vidite rezultat po sva četiri mezheba, s razlomcima i obrazloženjem. Rezultat je informativan; u složenim slučajevima posavjetujte se s kvalifikovanim stručnjakom za ferāiz.

Česta pitanja

Mogu li oporučiti svu svoju imovinu?

Prema ferāizu vasijjet ne smije premašiti trećinu onoga što ostane nakon dugova; svaki višak valjan je samo uz saglasnost nasljednika nakon smrti (al-Mughnī, 6/137).

Mogu li ostaviti više jednom od svoje djece?

Vasijjet nasljedniku nije valjan osim ako ostali nasljednici pristanu nakon smrti oporučioca (al-Mughnī, 6/137, 141).

Je li obavezni vasijjet dio klasičnog fikha?

Ne. To je zakonsko pravilo u nekim državama, zasnovano na manjinskom mišljenju o ajetu o vasijjetu; većina učenjaka smatra da je vasijjet preporučen, a ne obavezan (al-Baqara 2:180; al-Mughnī, 6/137-138).

Izvori

  1. Kur'an — al-Baqara 2:180; al-Nisāʾ 4:11, 12; al-Aḥzāb 33:4, 5.
  2. al-Qudūrī, Abū l-Ḥusayn Aḥmad b. Muḥammad (d. 428/1037). al-Mukhtaṣar. Ed. Kāmil Muḥammad Muḥammad ʿUwayḍa. Beirut: Dār al-Kutub al-ʿIlmiyya, 1418/1997 — str. 245, 247.
  3. Ibn Qudāma, Muwaffaq al-Dīn ʿAbd Allāh b. Aḥmad (d. 620/1223). al-Mughnī. Cairo: Maktabat al-Qāhira, 1388/1968 — 6/137, 6/137, 141, 6/137-138.
  4. al-Mawṣilī, Majd al-Dīn ʿAbd Allāh b. Maḥmūd (d. 683/1284). al-Ikhtiyār li-taʿlīl al-Mukhtār. Cairo: Maṭbaʿat al-Ḥalabī, 1356/1937 — 5/85.
  5. Compilation of Islamic Law (Presidential Instruction No. 1 of 1991, Indonesia) — art. 185, 209.
  6. Muslim Family Laws Ordinance, 1961 (VIII of 1961) — s. 4.
  7. Egyptian Law of Bequests No. 71 of 1946 — art. 76.
  8. Syrian Personal Status Law No. 59 of 1953, as amended to 2020 — arts. 257.
  9. Moroccan Family Code (Law No. 70.03 of 2004) — arts. 369-372.

Fikhske reference odnose se na navedena izdanja klasičnih sunnijskih djela (tom/stranica; za al-Muwaṭṭaʾ broj predaje u izdanju al-Aʿẓamīja). Hadisi se navode prema mjestu na kojem ih ta djela prenose. Pravne reference odnose se na važeće propise.

Ovaj članak je opća informacija, a ne fetva ni pravni savjet. Prije primjene konsultujte stručnjaka za islamsko nasljedno pravo i advokata.